Vol. 8, No 2, 2010 pp. 115 - 124
UDC 797.214.9
Original empirical article

MANNEQUIN CARRY EFFORT BY LIFESAVERS USING DIFFERENT TYPES OF FINS
Arturo Abraldes1, Antônio B. Lima2, Susana Soares33, Ricardo J. Fernandes3, João Paulo Vilas-Boas3
1University of Murcia, Faculty of Sports Sciences, Murcia, Spain
2Federal University of Ceará, Institute of Physical Education and Sports, Fortaleza, Brazil
3University of Porto, Faculty of Sport, Porto, Portugal

Abstract. Our aim was to determine the best fin type for a 25m mannequin-carry effort. For that purpose, barefoot swimming instantaneous velocity and using four fin types was compared. The fatigue effect over 25m, considering the beginning, the middle part, and the end of the event, was also assessed. Ten national level lifesavers performed 5x25m mannequin carry efforts at maximum velocity while barefoot and while wearing flexible, short, stiff and fiber fins. A cable speedometer was used for assessing velocity. Mean velocity during 2sec periods was computed in the beginning, middle section, and at the end of the event. Descriptive statistics and repeated ANOVA measures were conducted. The results showed that different fin types imply different propulsion effectiveness, with fiber fins being the best ones to use in short carry efforts performed by sportive lifesavers. Flexible fins tend to be less effective, but allow higher velocity than when swimming barefoot.
Key words:  Biomechanics, swimming, lifesaving, fatigue

NOŠENJE LUTKE TOKOM POKUŠAJA SPAŠAVANJA U VODI UZ UPOTREBU RAZLIČITIH VRSTA PERAJA
Naš cilj bio je da odredimo najbolju vrstu peraja koja bi se mogla koristiti pri pokušaju spašavanja lutke u vodi na razdaljini od 25 metara. U tu svrhu, poredili smo brzinu plivanja bez peraja i plivanja sa četiri različite vrste peraja. Uticaj na osećanje umora kod spasioca, u početku, na sredini i na samom kraju pokušaja spašavanja takođe je procenjivan. Deset spasioca, kvalifikovanih na nacionalnom nivou, učestvovalo je u 5 pokušaja spašavanja na 25 metara uz nošenje lutke i uz upotrebu maksimalne brzine, bosi ili sa fleksibilnim, kratkim, krutim i perajima od vlakana. Za određivanje brzine koristili smo brzinomer. Srednja vrednost brzine merena na 2 sekunde je izračunata za početak, sredinu i kraj pokušaja spašavanja. Koriščeni su parametri deskriptivne statistike i ponovljena ANOVA. Rezultati su pokazali da upotreba različitih vrsta peraja ima i različite posledice po efektivnost, a pri tom su se peraja od vlakana pokazala kao najbolje sredstvo tokom pokušaja spašavanja na ovoj kratkoj razdaljini. Fleksibilna peraja nisu bila podjednako efikasna, ali su ipak omogućila veću brzinu od one koju su spasioci postigli kada su plivali bosi.
Ključne reči: biomehanika, plivanje, spašavanje u vodi, umor