Vol.7, No 1, 2000 pp. 15 -25
UC 616.35
HELICOBACTER PYLORI AT THE END OF THE SECOND MILLENNIUM
Aleksandar Nagorni
Clinic for Gastroenterology and Hepatology, Faculty of Medicine Niš, Yugoslavia
Summary. H. pylori is one of the most common infections worldwide. It colonizes about 60% of the world's population, causing gastritis, peptic ulcer disease and is strongly associated with gastric carcinoma and gastric lymphoma.The prevalence of H. pylori infection is associated with socio-economic status. H. pylori, by direct contact and elaboration of enzymes and putative citotoxins, can directly injure gastric cells and may be directly responsible for the majority of gastric cell damage found in infected persons. There is genotypic variation between H. pylori strains. Several genes have been identified that may play a role in the pathogenicity of H. pylori (vacA, cagA, iceA). The numerous tests are available to diagnose H. pylori. Histology, culture and urease test are classified in invasive tests, but serology and urea breath test in non-invasive tests. Urea breath test is the best test to confirm eradication of H. pylori infection. Maastricht guidelines strongly recommended eradication therapy for unequivocally diagnosed H. pylori positive patients with: duodenal or gastric ulcer, low grade MALT gastric lymphoma, gastritis with severe macro- or microscopic changes, and after resection of early gastric cancer. In recent years, 1-week triple therapies including a proton pump inhibitor and two antibiotics: clarithromycin (or another macrolide), a nitroimidazole (metronidazole or  tinidazole) or amoxycillin have been accepted as the standard therapeutic approach. An effective , safe vaccine that prevents infection with H. pylori would clearly be the optimal intervention strategy in the future in those countries where gastric cancer remains a major problem. Within the next five years, a few vaccines will most likely be tested in humans. Our concerns as to how we best manage H. pylori infection will be eliminated, if the final vaccines are effective both prophylactically and therapeutically.
Key words:  H. pylori, epidemiology, pathogenesis, genetic markers, diagnostics, treatment, antimicrobial resistance, vaccine
HELICOBACTER PYLORI NA KRAJU DRUGOG MILENIJUMA

Kratak sadržaj: H. pylori je najrasprostranjenija infekcija širom sveta. Kolonizuje oko 60% svetske populacije uzrokujući gastritis i peptičnu ulkusnu bolest, jako je udružena sa želudačnim karcinomom i želudačnim limfomom. Prevalenca H. pylori infekcije je udružena sa socio-ekonomskim statusom. H. pylori, direktnim dejstvom i enzimima i predpostavljenim citotoksinima, može direktno da ošteti gastrične ćelije i može da bude direktno odgovoran za većinu oštećenja gastričnih ćelija koje su nađene u inficiranih osoba. Postoji genotipska varijacija između vrsta H. pylori. Identifikovano je nekoliko gena koji mogu da igraju ulogu u patogenosti H. pylori (vacA, cagA, ice A). Brojni testovi su dostupni za dijagnozu H. pylori. Histologija, kultura i ureaza test su klasifikovani u invazivne testove, a serologija i urea-izdisajni test u ne-invazivne testove. Urea-izdisajni test je najbolji test za potvrdu eradikacije H. pylori infekcije. Mastrihtsko uputstvo ubedljivo preporučuje eradikacionu terapiju za nedvosmisleno dijagnostikovani H. pylori u bolesnika sa: duodenalnim ili želudačnim ulkusom, nisko-stepenim MALT želudačnim limfomom, gastritisom sa ozbiljnim makro- ili mikroskopskim promenama, kao i nakon resekcije ranog karcinoma želuca. Jedno-nedeljna trostruka terapija koja uključuje inhibitor protonske pumpe i dva antibiotika: klaritromicin (ili drugi makrolid), nitroimidazol (metronidazol ili tinidazol) ili amoksicilin su prihvaćene kao standardni terapijski pristup. Efikasna i bezbedna vakcina koja prevenira infekciju H. pylori bi mogla razumljivo da bude optimalna strategija budućnosti u zemljama gde karcinom želuca ostaje glavni problem. Unutar sledećih 5 godina  verovatno će se testirati nekoliko vakacina. Naša briga kako da najbolje lečimo H. pylori  biće eliminisana, ako krajnje vakcine bude efikasne i profilaktički i terapijski.
Ključne reči:  H. pylori, epidemioloija, pathogeneza, genetski markeri, diagnostika, terapija, antimikrobna rezistencija, vakcina