Vol.1, No 4, 2000 pp. 397 - 408
UDC 341.311(4+73:497.1):341

THE ATTACK ON SRJ – AN ATTACK ON PUBLIC INTERNATIONAL LAW
Michael Geistlinger
University of Salzburg,
Department of Public International Law and International Organisations (Salzburg, Austria)

Abstract. Ćele Kula can be understood as a symbol for the role which the Federal Republic of Yugoslavia is currently playing with regard to the United Nations, the chapter VII of its Charter, and the supremacy of public international law to politics. NATO attack on FRY was neither legal nor legitimate, nor can it be justified under present public international law. It must be considered as an attempt to revolutionarily amend the United Nations Charter. The negligence of the NATO war on FRY by UN Security Council Resolution 1244 (1999) can be seen as the first step towards a final and definite reverse of the NATO attempt. So far, neither KFOR, nor UNMIK succeeded in even laying a fundament for the implementation of the operative part of the resolution. Serious human rights issues raised by the war and the lack of law and order after the implementation of the Military-technical agreement of 15 June 1999 are at stake and also threaten the necessary success of the mission of the United Nations. The final success, which under the Charter of the United Nations and current public international law can be only a political and not a military one, will depend on Serbs and Albanian Kosovars. As soon as they find a way back to mutual understanding and peaceful cohabitation, public international law and the United Nations Charter will have got the better of NATO and its efforts to continue with the means and methods which were characteristic for the period of the former Cold War. It depends on a peaceful settlement of the Kosovo issue by Serbs and Kosovar Albanians as to whether finally NATO will be subject to law. Ćele Kula can also be understood as symbol for the possibility of an understanding of a minority by a majority, especially as the majority was also a minority in the past.
Key words: NATO war on FRY, UN Charter amendment by revolution, UN Security Council resolution 1244 (1999), UNMIK, KFOR, transitory regime for Kosovo, state of necessity, state responsibility

NAPAD NA SRJ – NAPAD NA MEDJUNARODNO JAVNO PRAVO
Ćele Kula se može shvatiti kao simbol za ulogu koju Savezna Republika Jugoslavija danas igra u odnosu na Ujedinjene nacije, poglavlje VII njene Povelje i nadmoć javnog medjunarodnog prava nad politikom. Napad članica NATO pakta na SRJ nije bio ni legalan ni legitiman, niti se može opravdati po sadašnjem medjunarodnom javnom pravu. On se mora smatrati kao pokušaj za revolucionarnu promenu Povelje Ujedinjenih nacija. Zanemarivanje rata članica NATO pakta protiv SRJ Rezolucijom 1244 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija (1999) može se posmatrati kao prvi korak prema konačnoj i definitivnoj rezervi pokušaja NATO pakta. Ni KFOR ni UNMIK dosada nisu uspeli da postave osnove za izvršenje operativnog dela Rezolucije. Ozbiljni problemi humanitarnog prava koje je rat pokrenuo i pomanjkanje prava i reda nakon izvršenja Vojno-tehničkog sporazuma od 15. juna 1999. godine su u opasnosti, a ugrožavaju i neophodan uspeh misije Ujedinjenih nacija. Krajnji uspeh, koji po Povelji Ujedinjenih nacija i medjunarodnom javnom pravu može biti samo politički a ne vojni, zavisiće od Srba i Albanaca sa Kosova. Čim oni  pronadju put povratka ka uzajamnom razumevanju i mirnom saživotu, javno medjunarodno pravo i Povelja Ujedinjenih nacija nadmašiće NATO i njegove napore da nastavi sa sredstvima i metodama koji su bili karakteristični za period prethodnog hladnog rata. Od mirnog razrešenja problema Kosova od strane Srba i Albanaca sa Kosova zavisiće da li će NATO konačno biti u skladu sa zakonom. Ćele Kula se može shvatiti i kao simbol za mogućnost razumevanja manjine od strane većine, posebno kada je većina takodje bila manjina u prošlosti.
Ključne reči:  rat NATO zemalja protiv SRJ, revolucionarna promena Povelje UN, Rezolucija 1244 (1999.) Saveta bezbednosti UN, UNMIK, KFOR, prelazni režim za Kosovo, stanje nužde, državna odgovornost